Solarni Hrvati

OBNOVLJIVI IZVIRI ENERGIJE

U Hrvatskoj se događa pravi ‘solarni boom’, a vrijednost investicija u obnovljive izvore energije penje se već na oko pola milijarde eura! Mnogi projekti međutim još nisu ‘na mreži’ (u elektroenergetskom sustavu) i zato apeliram na sve one koji su s nama potpisali ugovor, a to se prije svega odnosi na male FN sustave, da svoje projekte što prije realiziraju’, poručio je budućim proizvođačima i opskrbljivačima električne energije Ivor Županić, direktor HROTE.

Upozorio je posebno na tešku situaciju njegove tvrtke koja je lani isplatila 331 milijun kuna, a prikupila tek 76, te apelirao na resornog ministra Ivana Vrdoljaka da ‘se drži obećanja o utrostručenju naknade za OIEK za 2013. godinu te prosječno povećanje građanima od 50 kuna na račune za struju'.

Trenutno, 140 elektrana u RH proizvodi struju iz obnovljivih resursa. Iz njih je na elektroenergetskoj mreži HEP-a priključeno 174 MW snage, a u toj brojci je i 112 FN elektrana snage 4 MW. Također, iz još jednog od ‘alternativnih’ načina stvaranja energije, vjetroelektrana, HEP ‘ubire’ ukupno 141 MW snage.
Kako se tim brojkama Hrvatska uopće nosi u odnosu na skorašnje društvo u kom će se naći? Pa poprilično loše. Ustvari, jako loše. Europski je naime prosjek proizvodnje i potrošnje energije iz obnovljivih izvora koncem 2011. godine bio 2 posto, a u Hrvatskoj, na žalost, taj postotak iznosio je tili promil toga - samo 0,001%! Kod onih koji 'vuku' EU standarde, poput Njemačke udio iznosi 4 posto, a u Italiji primjerice, čak 5 posto. Da bi bila barem u europskom prosjeku, Hrvatska bi već sada trebala imati gotovo 400 MW snage u instaliranim FN sustavima, velikim ili malima.

Ovogodišnja je kvota za integrirane fotonaponske sustave od 15 MW, ispunjena u rekordnom roku. Već početkom siječnja, kvota je dosegla predviđenu razinu. To znači kako sve više i više hrvatskih građana i gospodarstvenika, odlučuje ovom podosta skupom, ali zato, ukoliko se sunce ne isključi, perspektivnom, ‘na zeleno’ investicijom, oprobati isposlovati sebi prihode. Obzirom na očito vrlo pozitivna iskustva onih koji su to do sada već učinili, a pogotovo brzinom kojom se ispunila ovogodišnja kvota, surađivati sa Suncem, i prodavati državi energiju koju nam daruje nikako se ne čini kao suluda ideja. A sve je više i više tvrtki koje se bave postavljanjem fotonaponskih ćelija, kao što je i sve više pogodnosti i poticaja za ovu vrst ulaganja.

EOS Projekt - Rješenja energetske učinkovitosti

LED rasvjeta za urede, kućanstvo

LED Javna rasvjera

Fotonaponske čelije - Solarni paneli

Kristina Čelić, načelnica Sektora za energetiku u Ministarstvu gospodarstva kazala je kako se u narednih godinu dana očekuje realizacija 421 projekta snage 281 MW.

‘Ovime su stvoreni dobri preduvjeti da se do 2015. godine u ovaj sektor investira gotovo pa milijardu eura’ izjavila je Čelić. Najavila je također da će uskoro biti donesen Zakon o toplinskoj energiji, te da se do kraja godine očekuje se donošenje novog Zakona o obnovljivim izvorima energije, a MINGO će donijeti i novi Zakon o energetskoj učinkovitosti. Glavna je novost da će se sa učinkovite potrošnje energije, fokus premjestiti u nastojanju poticanja što masovnije proizvodnje. 35 posto udjela OIE je ono na što Hrvatska računa do 2020. godine, a to bi bilo ispunjenje EU standard.

Svoju viziju solarizacije Hrvatske, uz zapošljavanječak 20.000 ljudi iznio je prof dr. sc. Ljubomir Majdandžić. Naglasio je da bi RH vrlo lako došla do 450MW sa samo jednim četvornim metrom FN na krovu po stanovniku, što odgovara EU prosjeku.

‘Trenutno Hrvatska ima instaliran samo jedan promil u fotonaponu, po čemu smo zadnji u svjetu. Zemlje koje najviše ulažu u nove tehnologije imaju najveći rast. Molimo državu da ako ne vidi shodnim pomagati, a ono barem da ne smeta i ne odmaže, već izlazi ususret privatnom sektoru!’, rekao je Majdandžić.