Solarnom elektranom na krovu do zarade od 200.000 kuna
PR Admin 08.01.2019.
S elektranom od 10 kilovata nitko se neće obogatiti, ali nešto se zaraditi ipak može
PROIZVODITI STRUJU?
Solarnom elektranom na krovu do zarade od 200.000 kuna
S elektranom od 10 kilovata nitko se neće obogatiti, ali nešto se zaraditi ipak može
OSIJEK - Sadašnja potrošnja energije u Hrvatskoj nije znatno veća od one 1988. godine, ali proizvodnja iznosi samo 30 posto prijeratne. Istovremeno, mnogi građani sve teže podmiruju mjesečne rate HEP-u i sve ih se više odlučuje za ulazak u skupu, ali na kraju isplativu investiciju postavljanja solarnih elektrana na krovove. Posao je to od kojega se malo tko s elektranom do deset kilovata (koje su najčešće u Hrvatskoj) može obogatiti, ali zaraditi se ipak može.
- Odlučio sam svoju ovisnost o vanjskom svijetu i krupnom kapitalu u 2013. godini dodatno smanjiti instalacijom solarnih panela. Međutim, rečeno mi je da je dosegnuta kvota od 15 MW predviđena za 2013. godinu te da je Operator tržišta električne energije (HROTE) stopirao sklapanje novih ugovora. Sada čekam da država odredi kvote za 2014. godinu, ne odustajem - kaže Bojan Lalić.
Istražili smo koliko je samostalna proizvodnja električne energije doista isplativa i kako krenuti u posao. Za solarni sustav proizvodnje električne energije snage 10 kW potrebno je imati krov površine najmanje 66 četvornih metara. Kupnju i ugradnju opreme po principu “ključ u ruke” treba platiti oko 25.000 eura (oko 180.000 kuna). Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) otkupljuje električnu energiju proizvedenu na ovaj način najmanje 14 godina, a sadašnja je cijena tako proizvedenog kilovatsata oko 2,63 kune. Procijenjena godišnja proizvodnja za središnju i istočnu Hrvatsku iznosi 10.366 kWh ili 27.000 kuna godišnje, što znači da je povrat uloženog moguć za šest do sedam godina. Za 14 godina ukupna je proizvodnja 380.000 kuna, dakle zarada na ovom ulaganju je oko 200.000 kuna, čemu treba dodati i uštedu ostvarenu prestankom plaćanja računa HEP-u (s prosječnim računom od 300 kuna mjesečno, za 14 godina to je 50.000 kuna). S druge strane, treba uračunati gubitak novca na kamatama ako je projekt financiran bankovnim kreditom te činjenicu da proizvodnja struje godišnje opada za 0,75 posto zbog starosti fotonaponskih modula, a na ostvarenu dobit treba platiti i porez. Naime, prodajom struje mogu se baviti samo obrti, tvrtke ili fizičke osobe upisane u registar poreznih obveznika, što znači da je tu i dodatni trošak knjigovođe. Uz sve to treba platiti i naknadu za priključenje na HEP-ovu mrežu čiji iznos varira od 7 do 15 tisuća kuna. Okvirno, dolazimo do zarade ne veće od 200 tisuća kuna. Oni koji se žele početi baviti proizvodnjom električne energije mogu se obratiti Ministarstvu gospodarstva (Uprava za energetiku i rudarstvo), lokalnoj razvojnoj agenciji ili Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali morat će pričekati da ministarstvo objavi nove kvote za 2014. godinu.
Eduard SODUIL
VRSTA I VELIČINA ELEKTRANE TARIFA INTEGRIRANE ELEKTRANE do 10 kW uključivo 2,63 kn/kWh od 10 kW do 30 kW uključivo 2,23 kn/kWh od 30 kW do 300 kW uključivo 1,65 kn/kWh NEINTEGRIRANE ELEKTRANE do 10 kW uključivo 2,00 kn/kWh od 10 kW do 1 MW 1,10 kn/kWh Definirane su kvote za 2013. godinu: VRSTA ELEKTRANE KVOTA INTEGRIRANE ELEKTRANE 15 MW NEINTEGRIRANE ELEKTRANE 10 MW
Napomena: Integrirane elektrane su one postavljene na izgrađene objekte, a neintegrirane one postavljene na tlu
IVAN VRDOLJAK
ministar gospodarstva
Kvota za poticanje korištenja sunčane energije je ispunjena, a interes je i dalje velik, taj problem moramo riješiti
Pojačano korištenje energije sunca za svaku je pohvalu, ali što je s drugim obnovljivim izvorima energije? Velik potencijal imaju elektrane na drvnu i poljoprivrednu biomasu. Ulaganjem na ovome području hrvatski poljoprivrednici postali bi konkurentniji u Europskoj uniji, a posla bi imala i domaća industrija pri izgradnji takvih postrojenja. Najpoznatija takva elektrana je na mljekarskoj farmi slavonske poljoprivredne zadruge Osatina. Tamo se izmet životinja pretvara u bioplin kojim se u generatoru proizvodi električna energija koja se prodaje. Male elektrane na šumsku biomasu na sličan bi način utjecale na konkurentnost drvne industrije.
